Sudjenje za ubistvo Ćuruvije nastavljeno svedočenjem Miladina Suvajdžića

Suvajdžić, svedok-saradnik u procesu za ubistvo premijera Zorana Djindjića rekao je da je u junu 2002. saznao da je trebalo da pripadnici zemunskog klana ubiju Miroslava Kuraka i Ratka Romića, optužene za ubistvo Ćuruvije.

On je, na pitanje zamenika tužioca Milenka Mandića rekao da je to saznao od pripadnika zemunskog klana Miloša Simovića kao i da je potom čuo da se od ubistva Kuraka i Romića odustalo.

"Simović je došao kod mene i tražio specijale (mobilne telefone) i rekao je da su tražili da ubiju ljude koji su ubili Ćuruviju", rekao je Suvajdžić.

On je rekao i da se od tih ubistava odustalo, kako je čuo, jer se Kurak dogovorio sa komandantom JSO Miloradom Ulemekom Legijom a Legija sa šefom zemunskog klana Dušanom Spasojevićem.

Suvajdžić je rekao i da je njegova uloga u tom ubistvu trebalo da bude nabavljanje manjih automobila.

Prema njegovim rečima pripadnik zemunskog klana Mile Luković Kum rekao je da su članovi tog klana izvršili nekoliko ubistava, medju kojima i Ćuruvije.

"Rekao je ubili smo Žiku Petrovića (tadašnjeg direktora JAT-a), Kundaka (generalnog sekretara JUL-a) i još pet-šest osoba i Ćuruviju", rekao je Suvajdžić i dodao da je čuo od Lukovića u stanu u Ulici vojvode Stepe gde su se krili članovi zemunskog klana posle ubistva Djindjića.

Rekao je i da je bio prisutan i član zemunskog klana Sretko Kalinić, kao i Ljiljana Buha.

"Luković je bio poludeo, znao je da se bliži kraj i to je rekao", naveo je Suvajdžić odgovarajući na pitanje advokata optuženih.

On je dodao i da je zemunski klan trebalo da ubije i Radeta Markovića na, kako je rekao, traženje nekog iz opozicije posle petooktobarskih promena, ali je Legija to zabranio.

Suvajdžić, poznat pod nadimkom "Djura Mutavi", nalazi se na nepoznatoj lokaciji pod zaštitom policije a na početku svedočenja je naveo da je promenio ime.

Kasnije danas trebalo bi da svedoči penzionisani načelnik Uprave kriminalističke policije Rodoljub Milović.

Milović je bio pripadnik grupe Poskok koja je posle petooktobarskih promena 2000. godine istraživala politička ubistva iz perioda vlasti Slobodana Miloševića, a uz slučaj Ćuruvija, bavila se i zločinom na Ibarskoj magistrali i ubistvom Ivana Stambolića.

Ćuruvija je ubijen na Uskrs 11. aprila 1999. u Beogradu, a za njegovo ubistvo Tužilaštvo za organizovani kriminal tereti tadašnjeg načelnika DB Radomira Markovića, načelnika beogradskog centra DB Milana Radonjića i bivšeg glavnog inspektora Druge uprave DB Ratka Romića.

Po optužnici, Ćuruviju je ubio Miroslav Kurak koji je u bekstvu, a saučesnik mu je bio Ratko Romić koji je kao i Radonjić uhapšen u januaru 2014.

Optuženi su tokom prethodnih ročišta odbacili svaku povezanost s tim zločinom.