Opravdana upozorenja o pritiscima na balkanske novinare

Novinar Tufik Softić, koji se se nalazi pod policijskom zaštitom od kako je brutalno pretučen, za RSE kaže da podržava preporuke HRW-a.

„Pa ja bih se u potpunosti složio sa ocjenom da bi sloboda medija trebalo da bude uslov za ulaza zemljama Balkana u EU. Prosto vjerujem da je demokratija nezamisliva bez slobodnih medija. Evo, pokušajmo zamisliti medijski prostor u Crnoj Gori bez tih nekoliko nezavisnih medija, ma kakav mi stav imali o njima, ma kakvo mišljenje imali, ma kako kritički gledali na njih i tražili im imane. Ja mislim da bi to bio potpuni mrak", komentariše Softić u čijem je dvorištu, koju godinu nakon što je pretučen, detonirala eksplozivna naprava, a napadači do danas nijesu otkriveni i sankcionisani.

HRW, smatra Softić, sa pravom insisitra na tome da se prekine praksa nekažnjivosti napada na novinare.

"Činjenica je da nemamo adekvatne kazne, a nemamo ni u potpunosti rasvijetljene značajnije slučajeve napada na novinare. Ja neću potencirati svoj slučaj, tu su stvari manje više poznate. Ali želim da kažem da bi trebalo insistirati na strožijim kaznama i, ako je potrebno, na izmjeni zakonodavstva na postroživanju kaznene politike", ocjenjuje Softić.

Napadi na novinare i zastrašivanja, sudski postupci koji se pominju u izveštaju HRW, samo su jedan deo priče o veoma teškom položaju medija u Srbiji, kaže za RSE Jovanka Matić, naučna saradnica u Institutu društvenih nauka u Beogradu.

Od 2001. godine pogoršavaju se, to pokazuju ozbiljna istraživanja, i sloboda izražavanja i pluralizam izvora informacija i profesionalizam i poslovno okruženje.

”Nestaju, ne samo značajne političke emisije kao što je 'Utisak nedelje' zbog kobajagi poslovnih interesa vlasnika, ili navodno zbog promene uređivačke politike ukidanje emisija na Studiju B, nestaju čitavi mediji, kao što je Radio B92, a koji su imali izvanredan značaj za razvoj demokratije u našoj zemlji. Nekažnjavanje napada na informativne portale je uobičajena stvar”, kaže Jovanka Matić.

Ona navodi da je EU uvek insistirala na slobodi izražavanja i podseća da je to sastavni deo poglavlja 23 u pristupnim pregovorima. Međutim, EU nije jasno utvrđivala odgovornost vlasti za ostvarivanje slobode medija.

“Pominje se, na primer, curenje informacija iz pravosudnih organa u tabloide, a pri tom se tabloidi ne sagledavaju kao partijska propagandna glasila. Koristi se metod koji smo već jednom imali, gruba afirmacija vlasti na svaki način i napadi na bilo koje kritičke glasove u društvu u odnosu na vlast. Treba očekivati veće pritiske na vlast da promeni uslove za slobodu medija a medijska zajednica, takva kakva je danas, nije u stanju da na tu vlast utiče pre svega na njen položaj što efikasnijeg kontrolora svih finansijskih tokova koji dolaze u medije”, kaže naučna saradnica Jovanka Matić, povodom nanovijeg izveštaja HRW o stanju medija na Balkanu.